Predstavljanje American Boba u Koprivnici

Iako je interes hrvatske kulturne javnosti za književnost tradicionalno nizak, u Koprivnici se na predstavljanju romana American Bob popunilo gledalište. O romanu je govorila apsolventica književnosti Miahaela Cik, iz romana su odlomke čitali Petra Lozo i Mihovil Maloča.

Izvod iz izlaganja Mihaele Cik:

Roman novog tisućljeća

(Darko Pero Pernjak, American Bob, Vošicki j.d.o.o., Koprivnica, 2017.)

 

            Konstanta u književnom opusu Darka Pere Pernjaka je usredotočenost na život jednog lika. U novom se romanu prikazuju višestruke pretvorbe identiteta kroz koje je njegov protagonist Bob u svom životu prošao. O njegovim transformacijama ličnosti najbolje svjedoče „dodaci“ imenu, a se tek na posljednjim stranicama romana, u konačnoj zamjeni identiteta, rodio naslovni American Bob. Kako postupno doznajemo kroz njegova prisjećanja, kronološki je Bob najprije bio Bob Graditelj, gubitnik koji je nadimak dobio po poznatom liku iz crtića nakon jedne zabave. Bob je to razdoblje svog života nazvao „godinama sustavnog propadanja“ zbog stalnih svađa sa suprugom i roditeljima, nezaposlenosti/nedostatka želje za stalnim poslom, boravka u zatvoru, rastave... Prekretnica je u njegovom životu bilo sudjelovanje u dokumentarnoj emisiji koja prati rudarsku ekspediciju tijekom koje mu je na pamet pala ideja o serijalu u kojem bi on bagerom rušio građevine - metafore dotrajalog sustava.

            Konačno je u očima dugih prestao biti Bob Graditelj i postao njegova suprotnost, odnosno Bob - Rušitelj, junak malih ekrana koji u televizijskom showu „Demoliranje uživo“ bagerom razara sve pred sobom. Show je postigao velik uspjeh, a Bob je shvatio kako novac i moć funkcioniraju pa je prešao na veće zalogaje. Svoju ideju o rušenju kao procesu važnom za obnovu društva primijenio je na globalnu politiku. Prva postaja u njegovoj misiji i poprište radnje specijalnih epizoda „Demoliranja“ bila je Grčka gdje je kod premijera Taparasa dogovorio gašenje javne televizije kao nepoželjnog ostatka komunizma. U nastavcima je prodao kontejnere suzavca turskom premijeru Doganu i otkupio patent za tehniku mučenja odiashi-bey od japanske vlade nakon čega je ona u Japanu zabranjena. Lako je primijetiti prilikom čitanja da su imena poznatih političara izmijenjena ili izobličena, no događaji o kojima se piše zaista su se dogodili u nedavnoj prošlosti, iako se iz perspektive Bobove uloge u njima, doimaju gotovo nevjerojatnim. Podsjetnik na njih nalazi se na samom kraju knjige, među internetskim poveznicama koje upućuju čitatelje na daljnje istraživanje i preispitivanje istina ili čak kovanje teorija zavjera oko tajnovite Kompanije za koju radi Bob. Ionako gusto premreženo tkivo romana se tako preko interneta dodatno širi i nadopunjuje novim mogućnostima razvoja i tumačenja priče o Bobu.

            Internet je bitan i Bobu jer je, osim u dokumentarnim emisijama, on imao naviku utjehu i samoostvarenje tražiti i u virtualnom svijetu. Laru Croft i Warcraft s vremenom je zamijenio Second Life-om u kojem postiže poslovne uspjehe i nastoji upoznati ljubav. Nakon što je prestalo snimanje „Demoliranja uživo“ potpuno se uživio u Second Life, no Kompanija koja, čini se, upravlja čitavim svijetom, ponovno ga angažira i šalje u luksuzno odmaralište u Panami gdje on ponovno doživljava preobrazbu. Nestaje njegove grubosti i neotesanosti te on postaje „džentlmen u bijelom, razuman i strpljiv gospodin“. Dobio je posao predsjednika Odbora za očuvanje demokratskog pokreta koji podrazumijeva da nastavlja uzdrmavati svjetski poredak, ali ovoga puta bez kamera. Bob sada sa samopouzdanjem poslovnog čovjeka s neograničenim mogućnostima mijenja političku sliku svijeta, a sreća mu se konačno osmjehnula i u ljubavi. Njegov suradnik Grimmsi iz Second Life-a zapravo je djevojka u koju se zaljubio čim ju je upoznao uživo i ta je ljubav promijenila čitav njegov život, doslovno ga lansirajući u svemir.

            U odnosu s Grimmsi otkrivaju se nove Bobove kvalitete – „Novi Bob mogao je i voljeti.“ Kako bi se riješio poveznice sa starim Bobom – Rušiteljom koji je postao sinonim rušenja Amerike, što on nikako nije mogao podnijeti, preimenovao je svog štićenika blogera (koji postoji i izvan svijeta romana) Boba Game OverThinkera, u American Boba. Svojevrsna protuteža Bobu je Ivan iz Hrvatske koji je u Ameriku došao slijedeći svoje američke snove. U New Yorku u baru u kojem su sreli Ivan je oduševljeno govorio o prilikama koje ga čekaju u obećanoj zemlji. Za razliku od Boba, već je kao mladić imao jasan cilj u životu, a svoju je predodžbu o Americi utemeljio na filmovima o kaubojima i Indijancima pa i sam želi avanturu u stvarnom svijetu i okušati se kao kauboj, astronaut ili marinac. Stvarnost je bila drugačija na što ga je Bob je upozorio istaknuvši da Amerika može biti „divlji mustang koji će te prvom prilikom izbaciti iz sedla“ u što se Ivan ubrzo sam uvjerio. No Bob, iako razočaran sustavom i upućen u spletke, nije odustajao od američkih vrijednosti.

            Bob je izuzetno kompleksan lik, iako se sa prvih stranica na kojima nas dočekuje kao Rušitelj, ne doima takvim. Iza njegove grubosti kriju se traume iz djetinjstva, a u razdobljima razočaranja u stvarni svijet do izražaja dolazi želja za ljubavlju i svrhom u životu. Tako se Darko Pernjak potvrđuje kao dobar graditelj karaktera likova. No u ovom romanu čitateljima bi mogla zanimljivija biti nadogradnja oko univerzalne priče o težnjama, padovima i usponima jednog čovjeka s kojima se lako poistovjetiti. Nevjerojatno isprepletena mreža događaja koju Bob pokreće, a koja ima veze sa izvanknjiževnom stvarnošću provocira čitateljevu reakciju. Je li moguće da postoji neki Bob u nekoj Kompaniji koji kao siva eminencija upravlja svijetom? Da se pojavio prije desetak godina ovom bismo romanu mogli, uz mnoge druge, staviti oznaku distopijskog, no s današnje pozicije doima se bližim fikcionalnoj tajnoj povijesti koja intrigira zbog bliskosti sa stvarnošću.

            Stalne osobine Pernjakove proze poput oblikovanja poglavlja u zaokružene cjeline i govorne karakterizacije likova vidljive su i u ovom romanu. Novost je jezik novih tehnologija koji doslovno preko djelomičnog prijevoda poruke Boba Game OverThinkera objavljene na YouTube-u ulazi u roman. Uvođenjem pojmova iz suvremenosti (bitcoin...), ali i usmjerenosti na interaktivnosti „American Bob“ se potvrđuje kao roman novog tisućljeća.