7. Koljnofski književni susreti

Hrvatski književnici u misiji

Od 4. do 8. studenoga 2015. u Gradišću održani su sedmi Koljnofski književni susreti. Iako se Koljnof (Kophaza) nalazi u Mađarskoj nastupi hrvatskih književnika održali su se i u mađarskom i u austrijskom – hrvatskom Gradišću, kao i u Beču. Sudjelovali su književnici Božica Brkan, Đuro Vidmarović, Robert Mlinarec, Tomislav Marijan Bilosnić, Božidar Glavina, Denis Peričić, Marko Gregur, Igor Šipić, Nikša Krpetić i Darko Pero Pernjak koji je ujedno bio koordinator delegacije. Hrvatskim književnicima pridružio se gospodin Zoran Bošković kao nakladnik (Naklada Bošković) knjige Đure Vidmarovića ''Jurica Čenar, hrvatski pjesnik iz Gradišća'' koja je promovirana u sklopu susreta.

Koljnofski književni susreti ponajviše se temelje na dugogodišnjem entuzijazmu domaćina dr. Franje Pajrića. Dr. Pajrić aktivan je u brojnim udrugama, inicijativama i institucijama koje imaju za cilj očuvati jezik i kulturu Hrvata iz Gradišća. Uz Koljnofske književne susrete spomenimo tek dva, od desetine njih, projekta koje je pokrenuo i uspješno provodi. ''Putevima naših starih'' kao što naziv govori je karavana s kolima i konjima koja putuje s prostora Bosne i Hrvatske slijedeći povijesne rute kojim su se nekada Hrvati doselili u Gradišće. Drugi projekt je izgradnja i organizacija rada Etnomemorijalnog informacijskog centra u Koljnofu. Valja napomenuti kako je ovaj centar već postao domaćinom brojnih renomiranih znanstvenih skupova.

Inicijativu dr. Pajrića prepoznala je šira hrvatska zajednica gradišćanskog prostora pa su tako Koljnofski književni susreti postali kohezivnim elementom Hrvata u Gradišću. Susreti su već drugu godinu zaredom počeli zajedničkim nastupom književnika u Petrovom selu u kojem je izrazito snažna i aktivna hrvatska zajednica. U Knjižnici Kulturnoga centra na književnoj su večeri uz goste iz Hrvatske svoje pjesme čitali hrvatski pjesnici iz Gradišća Timea Horvat i Andy Novosel. Iduće jutro su u tamošnjoj dvojezičnoj školi susret s djecom održali Robert Mlinarec i Nikša Krpetić.

U večernjim satima delegacija hrvatskih književnika predvođena dr. Franjom Pajrićem stigla je u Beč gdje je u Hrvatskom akademskom klubu u suradnji s tamošnjom Maticom hrvatskom, otvorena izložba slika ''Povratak tigra'' pjesnika, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića, koji je tom prilikom predstavio svoju odličnu, svjetski uspješnu i na petnaestak jezika prevođenu pjesničku zbirku ''Tigar''. Ulogu domaćina preuzeo je Peter Tyran, pjesnik i glavni urednik Hrvatskih novina, a sve prisutne pozdravila je dr. sc. Zdenka Weber, ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji. O slikama je govorio odličan poznavatelj Bilosnićevog umjetničkog opusa dr. Igor Šipić, dok je ispred delegacije hrvatskih književnika riječ uzeo Đuro Vidmarović, kao književnik ali i kao politički dužnosnik, diplomat i povjesničar, odličan poznavatelj svih hrvatskih pitanja u Austriji i Gradišću općenito. Za glazbeni ugođaj bili su zaduženi ''Dubrovački kavaliri'', hrvatski književnici predstavili su se publici svojim pjesmama.

Narednog dana Robert Mlinarec nastupao je u dvojezičnoj srednjoj školi u Velikom Borištofu u Austriji, a Nikša Krpetić u dvojezičnoj osnovnoj školi u Koljnofu. Ostali programi Koljnofskih književnih susreta nastavili su se upravo u centru Koljnofa u Hrvatskom kulturnom centru. Održan je vrlo zanimljiv okrugli stol na temu Hrvatska poetika. Moderator Darko Pero Pernjak konstatirao je potrebu da se definira poetika Hrvata. ''Osim što će nam omogućiti da se bolje razumijemo međusobno, omogućit će nam definiranje hrvatske književnosti kao brenda''. Također je ustvrdio kako će upravo slobodoumna promišljanja književnika na ovu temu zasigurno pružiti dobar temelj, supstrat za znanstvenu analizu ove problematike. Raspravi su se između ostalih priključili hrvatski književnik Herbert Gassner i Jurica Čenar. U večernjim satima Koljnofčani su u čast književnika priredili anegdotalnu kazališnu predstavu na temu starog seoskog života. Aktivnosti u Hrvatskom kulturnom centru su se nastavile i u subotu. Prijepodne održana je vrlo uspjela prevoditeljska radionica. Ovog puta prevodilo se na mađarski. Kao zanimljivost spomenimo kako se prva riječ iz prvog naslova prve pjesme, pjesme Božice Brkan, riječ 'oblutak' pokazala neprevedivom na mađarski jezik.

Večer je bila rezervirana za predstavljanje knjige Đure Vidmarovića ''Jurica Čenar, hrvatski pjesnik iz Gradišća'' na kojoj su se okupili brojni hrvatski intelektualci iz Gradišća i Beča. Sudeći po velikom odazivu, u Koljnofu su se te večeri okupile se sve važne osobe koje čine gradišćansku kulturnu i političku elitu. Uz Đuru i Juricu na predstavljanju su govorili akademik Nikola Benčić, urednik Igor Šipić i nakladnik Zoran Bošković. Knjiga, koja će zasigurno odjeknuti i u Hrvatskoj, ili kako Hrvati iz Gradišća vele, u ''Staroj domovini'', očito je prepoznata kao prvorazredni kulturni događaj. Valja napomenuti kako je Đuro Vidmarović utemeljitelj Koljnofskih književnih susreta, odličan poznavatelj povijesti i književnosti gradišćanskih Hrvata pa je stoga i njegova knjiga prihvaćena s oduševljenjem.

Valja reći kako su se nakon 7. Koljnofskih književnih susreta rodile brojne nove ideje suradnje i kulturne razmjene, domaćinstvo hrvatskim književnicima ponudile su i druge gradišćanske sredine. Tomislav Marijan Bilosnić obećao je za iduću godinu sastaviti dramaturški tekst za predstavu u Koljnofu, nakon čega su ga kolege zasipale pričama i anegdotama koje su i svim zajedno iznadogađale, a koje bi svakako trebao uvrstiti. Koljnof tako doista, prema zamisli dr. Franje Pajrića, postaje središnjom kulturnom točkom gradišćanskih Hrvata, središte iz kojeg se širi hrvatska riječ i kultura. Zahvaljujući ovakvim inicijativama ali i brisanju fizičkih granica država, hrvatski kulturni prostor se bez obzira na udaljenost ujedinjuje, prožima i postaje jedan.

Pero D.Pernjak